1. Nacionalni i međunarodni registar kritično bolesnih COVID-19 bolesnika liječenih metodama izvantjelesnog pročišćavanja krvi

COVID-19 kod nekih bolesnika dovodi do nastanka teškog ARDS-a, višestrukog zatajenja organa (MOF) i smrti. Oko 20% pacijenata primljenih na odjel intenzivne njege s COVID-19 zahtijeva bubrežnu nadomjesnu terapiju (RRT) s medijanom od 15 dana od početka bolesti. Rano prepoznavanje zahvaćenosti bubrega u COVID-19 i upotreba preventivnih i terapijskih mjera za ograničavanje naknadne ABO ili progresije u teže faze presudni su za smanjenje smrtnosti.

Znatan dio bolesnika s COVID-19 ima blage kliničke simptome u ranoj fazi infekcije. Ipak, bolest se može brzo pogoršati u kasnijoj fazi koja se očituje ARDS-om, a u nekih bolesnika i sindromom MOF-a.

Nažalost, ne postoji trenutno studija s velikim brojem bolesnika koja bi nam ponudila jasne odgovore o ishodima liječenja kritično bolesnih COVID-19 bolesnika s adsorpcijskim filterima, ekstrakorporalnim metodama i metodom hemoperfuzije.

Iako smo svi stekli dragocjeno kliničko iskustvo kada je poželjno bolesnike uključiti u postupak te kada možemo očekivati bolji klinički odgovor jasne indikacije i dalje nisu prisutne.

 

Plan projekta:

Kreiran je nacionalni registar ICU-COVID-19 bolesnika gdje sudjeluju sve najveće bolnice u Hrvatskoj (KBC Rijeka, KBC Split, KBC Osijek, Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević, KB Dubrava, KBC Zagreb) i iz kojih podataka ćemo moći jasno pokazati rezultate liječenja, moguće prednosti u odnosu na bolesnike koji nisu podvrgnuti ciljanom liječenju te postaviti nacionalne indikacije liječenja bolesnika s metodom hemoadsorpcije/hemoperfuzije uz dodatak endotoksinskih filtera.

Kreiran je opsežan elektronski registar gdje su uključeni svi važni parametri koji su vezani na bolesnike u jedinicama intenzivnog liječenja.

Projekt je prospektivan i multicentričan (u obzir dolazi i retrospektivno uključivanje bolesnika) u koji će se uključivati bolesnici s COVID-19 infekcijom hospitalizirani u jedinicama intenzivnog liječenja a koji će biti liječeni ovim metodama. Kao kontrolna skupina će biti bolesnici kod kojih će se primijeniti dosadašnje standardne terapijske metode. Bolesnici će biti randomizirani prilikom uključivanja u studiju a biti će uspoređivani svi ispitivani parametri, tijek kliničke slike i ishod.

Drugi dio projekta je uključenje susjednih zemalja i stvaranje regionalnog registra koji bi s planiranim velikim brojem ispitanika pružio još jasnije odgovore na postavljena pitanja te pružio još jasnije dokaze o učinkovitosti liječenja. Do sada su se u regionalni registar uključile 4 bolnice iz Srbije, 1 bolnica iz Crne Gore, tri bolnice iz Bosne i Hercegovine i uključivati će se i nove bolnice iz drugih susjednih država.