2. Serološki odgovor Na COVID-19 cjepivo u dijaliziranih bolesnika

Tijekom pandemije COVID-19 virusa se očekivalo da bi stopa smrtnosti u bolesnika na kroničnom programu hemodijalize s obzirom na uremiju i pridružene komorbiditete trebala biti znatno viša, a što je u nekim zapadnim zemljama i opisano (u Španjolskoj do 25%), u Hrvatskoj je vrlo mali broj bolesnika na dijalizi razvijao tešku kliničku sliku te smrtnost nije bila visoka. Vrlo visoki prosjek bolesnika na dijalizi je imao je asimptomatsku infekciju (do 40%) što je dodatno otežavalo detekciju pozitivnih a istodobno i olakšavalo širenje virusa.

S obzirom na navedeno, u 3. mjesecu 2021. godine započeto je istraživanje u organizaciji HZJZ (Službe za mikrobiologiju i Službe za javno zdravstvo) i KBC Zagreb (Klinike za unutarnje bolesti, Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju)  te Hrvatskog društva za nadomještanje funkcije organa, te su inicijalno uključeni centri za dijalizu KBC Zagreb, KBC Sestara Milosrdnica i KB Dubrava. Cilj ovog prospektivnog multicentričnog istraživanja bio je odrediti stupanj serološkog odgovora na cjepivo protiv COVID-19 virusa u populaciji dijaliziranih bolesnika, usporediti vrijednosti u odnosu na procijepljenu opću populaciju te odrediti moguće razlike u titru protutijela između procijepljenih i neprocijepljenih dijaliznih bolesnika kao i u podskupinama bolesnika koji su preboljeli i nepreboljeli COVID-9 infekciju. U istraživanje su se naknadno uključili i dijalizni centri KBC Osijek, OB Zadar, OB Varaždin, dijaliza Poliklinika Avitum i dijaliza Poliklinika Sveti Duh II.

 

Prikupljani su osnovni demografski podaci o svim bolesnicima na dijalizi, podaci o dijalizi te se u svih bolesnika određivalo slijedeće: serologija na COVID-19 – IgG i IgM; iz pune krvi ACE gen mutacija; iz pune krvi aktivacija i granuliranost neutrofila, monocita i limfocita kao parametar odgovora na ranije preboljeli COVID-19 i cijepljenje; kompletna krvna slika;

kompletna biokemija; podaci o komorbiditetima i lijekovima.

U kontrolnoj skupini bili su uključeni medicinski djelatnici odjela dijalize (medicinske sestre i tehničari te liječnici) od kojih je većina procijepljena, a dio njih prebolio infekciju.

Uključivanjem navedenih dijaliznih centara obuhvatili smo veliku većinu dijalizne populacije grada Zagreba te većinu regija u Republici Hrvatskoj i nesumnjivo dobili puno jasniju sliku ne samo stupnja serološkog odgovora već i potrebu za eventualnom trećom dozom cjepiva u toj specifičnoj populaciji. Preliminarni rezultati istraživanja nam su pružili potvrdu hipoteze, koje smo se istovremeno i bojali, a to je da je naša dijalizna populacija imunosuprimirana uremijom te nema odgovor na cjepivo kao kod opće populacije. Istodobno i na njihovu sreću, to je i vjerojatni razlog zašto nisu u velikoj većini razvijali

tešku kliničku sliku kada su bili COVID-19 pozitivni.